Saltar para: Post [1], Pesquisa e Arquivos [2]

SAPO Desportu TL

Qua | 15.11.17

Ultramaratonista inglés hakarak sai hanesan ema dahuluk ne'ebé atravesa Timor tomak

SAPO TL

Ultramaratonista inglés Scott Cunliffe hakarak sai hanesan atleta dahuluk, iha findesemana ne'e, halai iha kilómetru 110 resin entre kosta norte ho kosta súl Timor-Leste nian inklui sae ba Foho Ramelau ne'ebé iha metru 3.000. 


 



 


"Hanesan dezafiu boot ida duni maibé ho nia ha'u hakarak bolu turista sira aventura nian mai Timor, ema sira ne'ebé halai, eskalador sira, ka ema sira ne'ebé hadomi natureza, ema sira ne'ebé maka iha interese iha turizmu kultural ka istóriku", nia esplika ba Lusa iha Díli.


 


Viajen sei hahú iha tuku 00:00 loron-domingu iha kosta súl, Tasi Mane, hosi súl vila Cassa nian, no hotu besik tuku 15:00 iha kapital timoroan, Díli, ne'ebé maka haleu hosi Tasi Feto.


 


Cunliffe ne'ebé maka halai durante tinan sanulu ona - no ho tinan rua esperiénsia iha halai esperiente sira - halo ona prova ida ho kilómetru 102, distánsia ne'ebé maka sei ultrapasa iha Timor-Leste ne'ebé nia dezafiu sira sei tau hamutuk ho "klima, temperatura ne'ebé aas".


 


"Mantén isin iha temperatura adekuadu ida hanesan importante. Konsege kontrola hidratasaun no nutrisaun hanesan importante. Ha'u sei iha karreta ida apoiu nian ho bee malirin ho jelu. Maibé bainhira iha liu humidade sei di'ak liután", nia afirma.


 


"Objetivu maka halai entre oras 15 no 17. Ha'u hein katak bele to'o iha Díli besik tuku 15 loron-domingu nian. Tempu ne'e inklui parajen badak sira hodi haan buat ruma, troka sapatu sira", nia esplika.


 


Cunliffe, ne'ebé uluk nu'udar observador iha referendu independénsia Timor-Leste nian iha tinan 1999 - hafoin serbisu fali iha nasaun iha tinan 2003 no 2008 - agora daudaun halo viajen iha nasaun oioin hodi fó formasaun kona-ba ultramaratona sira no prova sira halai nian ho distánsia naruk.


 


"Halai ultramaratona ida hanesan todan tebes. Ho ritmu maratona ida hanesan ema oituan maka bele halo. Maibé maski neineik, hahú hosi 60 ka 70 bele sai susar tebes", nia esplika. "Prinsipal maka kestaun mental ida, mantén atitude pozitivu ida. Ita tenki pratika, akumula kilómetru sira hodi ita bele prepara aan. Tinan ne'e ha'u halai dalabarak ona. Ó nia isin hahú hetan forsa no kapasidade", nia esplika.


 


Nia fó hanoin katak maski nune'e atleta ida ne'ebé halo prova hanesan ne'e "hasoru beibeik situasaun sira ka buat ki'ik ruma".


 


"Fatuk ida iha sapatu, bainhira ita la hasai kedas, bele sai hanesan problema todan ida iha tempu oinmai. Maibé buat hotu hanesan kestaun mental ida. Halo meditasaun, dalaruma ó halo reza ruma. Dalabarak ha'u hatama múzika", nia hatete.


 


"Parte ne'ebé maka mesak ne'e la inkomoda ha'u. Ne'e hanesan prátika egoísta ida. Ha'u gosta solidaun. Ita gosta espasu mental. Ha'u tenta konsentra máximu iha momentu. Ha'u foka iha respirasaun, hodi bele kalma", nia hatutan.


 


Hafoin ne'e buat hotu hanesan kestaun tátika ida no mós sorte. Ba dala uluk bainhira nia tenta eskala Foho Ramelau hosi súl nia la konsege. Nia ba lahó matadalan no bainhira nia hatene, nia haree katak nia iha besik parte ninin ida.


 


Agora nia hein katak bele iha matadalan hodi sa'e, hosi súl, ba foho ne'ebé aas liu iha Timor-Leste. No hafoin ne'e tuun, halai, to'o Díli.


 


ho Lusa